56E tele avanoa o lo'o fa'atali mo le aufaipisinisi tu'usa'o mai fafo, peita'i o fa'afitauli fa'a-geopolitical, faiga fa'aunetupe a Saina ma soliga o aia tatau a tagata e ono fa'alavelaveina ai lea tulaga.

 

"O le aufaipisinisi mai fafo e tosina atu i le tele o maketi, tatala, mautinoa faiga faavae ma le vaʻaia," o le tala lea a Adhikari.O se tasi o mea e mafai ona faʻamoemoeina e le aufaipisinisi o le faʻateleina o le faitau aofaʻi o Aferika, lea e faʻamoemoe e faʻaluaina i le 2.5 piliona tagata i le 2050. O suʻesuʻega na faia e le Iunivesite o Toronto Global Cities Institute o loʻo valoia ai o Aferika o le a sili atu i le 10 o le 20 o aai sili ona toʻatele i le lalolagi. 2100, faʻatasi ai ma le tele o taulaga e faʻafefeteina le Aai o Niu Ioka i le faʻatupulaia.O lenei tulaga ua avea ai Aferika ma se tasi o maketi faatau oloa sili ona televave i le lalolagi.

Shirley Ze Yu, faatonu o le Saina-Africa Initiative i le Firoz Lalji Center mo Aferika i le London School of Economics, manatu e mafai e le konetineta ona suia Saina o le lalolagi falegaosimea.

"O le tufatufaga o le faitau aofaʻi o le a tuʻufaʻatasia ai Aferika i le faʻavasegaina o le sapalai o le lalolagi aʻo faʻaititia le tufatufaga o tagata faigaluega a Saina," o lana tala lea.

E mafai foi ona manuia Aferika mai le Aferika Continental Free Trade Area (AfCFTA).Afai e faʻatinoina, fai mai le au matau o le itulagi o le a avea ma vaega lona lima o le tamaoaiga tele i le lalolagi.

O le feagaiga e mafai ona avea ma se suiga i le faia o le konetineta e faatosina i FDI, o le tala lea a le Faletupe a le Lalolagi.O le AfCFTA o lo'o i ai le gafatia e maua ai fa'amanuiaga sili atu tau tamaoaiga nai lo le fa'atatau muamua, fa'atasi ai ma le aofa'i o FDI e ono fa'atupula'ia 159%.

I le taimi mulimuli, e ui o vaega e pei o le suauʻu ma le kesi, mining ma faufale o loʻo faʻatonuina le tele o faʻatauga a le FDI, o le unaʻia o le lalolagi i luga ole net-zero, faʻatasi ai ma le faʻafitauli o Aferika i suiga o le tau, o lona uiga o tupe teu faʻafaigaluega "mama" ma "lanu meamata" o loʻo i luga o se ala agai i luga.

O faʻamaumauga o loʻo faʻaalia ai le tau o tupe teufaafaigaluega i malosiaga faʻafouina ua siitia mai le $ 12.2 piliona i le 2019 i le $ 26.4 piliona i le 2021. I le vaitaimi lava e tasi, o le tau o le FDI i le suauʻu ma le kesi na paʻu mai le $ 42.2 piliona i le $ 11.3 piliona, ae o le mining na goto mai le $ 12.8 piliona i le $3.7 piliona.


Taimi meli: Tes-07-2022