Tupe, Tuputupu ae, Siata.,3d, Fa'ata'ita'igaO loʻo faʻagesegese le tuputupu aʻe o le tamaoaiga o le lalolagi ma e mafai ona iʻu ai i se faʻalavelave faʻafuaseʻi.

O Oketopa talu ai, na valoia ai e le International Monetary Fund (IMF) o le a tupu le tamaoaiga o le lalolagi i le 4.9% i le 2022. Ina ua maeʻa le toeitiiti atoa le lua tausaga na faʻailogaina i le faʻamaʻi, o se faʻailoga faʻafeiloaʻi o le toe foʻi malie i le tulaga masani.I lana lipoti taʻilua-tausaga, na taia ai e le IMF ni faʻamatalaga mautinoa, ma faʻailoa mai e ui o loʻo faʻaauau pea le faʻamaʻi, e faʻapea - e ui ina le tutusa i itulagi - o le toe faʻaleleia o le tamaoaiga.

 

Na'o le ono masina mulimuli ane, na toe iloilo ai e le IMF ana valo'aga: leai, na fai mai ai, o le tausaga nei e na o le 3.6% le tamaoaiga o le a tupu ai.O le tipi-1.3 togi e itiiti ifo nai lo le taimi muamua na valoia ma o se tasi o le Faaputugatupe aupito tele talu mai le amataga o le seneturi-na mafua i se vaega tele (e le maofa) i le taua i Iukureini.

 

"O aafiaga tau tamaoaiga o le taua o loʻo sosolo mamao ma lautele-e pei o galu seismic e mafua mai i le ogatotonu o se mafuie-e masani lava e ala i maketi o oloa, fefaʻatauaʻiga, ma fesoʻotaʻiga tau tupe," na tusia ai e le Faatonu o Suesuega, Pierre-Olivier Gourinchas, i le tomua i le lomiga o Aperila o le World Economic Outlook."Talu ai o Rusia o se sapalai tele o suauu, kesi, ma metala, ma, faatasi ai ma Iukureini, o saito ma sana, o le taimi nei ma le faʻamoemoeina o le paʻu o le sapalai o nei oloa ua faʻateleina ai a latou tau.Europa, Caucasus ma Asia Tutotonu, Sasaʻe Tutotonu ma Aferika i Matu, ma Aferika i lalo o Sahara e sili ona afaina.O le siitia o tau o taumafa ma le suauu o le a afaina ai aiga e maualalo tupe maua i le lalolagi atoa-e aofia ai i Amerika ma Asia.”

 

O le mea moni-o le faʻaaloaloga o le geopolitical ma fefaʻatauaʻiga feteʻenaʻiga-o le tamaoaiga o le lalolagi ua uma ona mulimulitaʻi i lalo i lalo aʻo leʻi oʻo i le taua ma le faʻamaʻi.I le 2019, na o ni nai masina a o leʻi suia e le Covid-19 le olaga e pei ona tatou iloa, na lapatai mai ai le pule o le IMF, Kristalina Georgieva: “I le lua tausaga talu ai, o le tamaoaiga o le lalolagi sa i ai i luga o le siʻitia i luga.Fua i le GDP, toetoe lava 75% o le lalolagi na faʻavavevave.I aso nei, e oʻo lava i le tele o le tamaoaiga o le lalolagi o loʻo gaoioi faʻatasi.Ae paga lea, o le taimi lenei o le tuputupu aʻe ua faʻaitiitia.Ina ia saʻo, i le 2019 matou te faʻamoemoe e faʻagesegese le tuputupu aʻe i le toetoe 90% o le lalolagi.

 

O le faaletonu o le tamaoaiga e masani lava ona afaina ai nisi tagata nai lo isi ae o lena le tutusa ua faateteleina ona o le faamaʻi.O lo'o fa'alauteleina le le tutusa i totonu o atunu'u maualuluga ma atunu'u ma itulagi.

 

Ua su'esu'eina e le IMF le fa'atinoga o le tamaoaiga i atunu'u maualuluga i nai tausaga ua tuana'i, ma iloa ai ua fa'atupula'ia fa'aletonu i lalo o le atunu'u talu mai le fa'ai'uga o le 1980s.O nei va i le GDP a le tagata taʻitasi e faʻaauau, faʻateleina i le taimi ma e mafai ona sili atu nai lo eseesega i le va o atunuu.

 

A o'o i le tamaoaiga i itulagi matitiva, latou te fa'aalia uma uiga tutusa e tu'u ai i latou i se tulaga le lelei pe a o'o mai se fa'alavelave.E masani ona avea i latou ma nuu i tua, itiiti le aʻoaʻoina ma faʻapitoa i vaega faʻaleaganuʻu e pei o faʻatoʻaga, gaosiga ma le maina, ae o atunuʻu maualuluga e masani lava ona sili atu le taulaga, aʻoaʻoina ma faʻapitoa i vaega o auaunaga faʻatupulaia maualuga e pei o faʻamatalaga tekonolosi, tupe ma fesoʻotaʻiga.O le fetuutuuna'i i fa'alavelave fa'ate'ia e fa'agesegese ma e umi ona ola a'afiaga i le fa'atinoga o le tamaoaiga, ma fa'atupu ai le fa'atupuina o isi a'afiaga e afua mai i le maualuga o le leai o se galuega ma le fa'aitiitia o lagona o le soifua manuia o le tagata lava ia.O le faʻamaʻi ma le faʻafitauli o meaʻai a le lalolagi na mafua mai i le taua i Iukureini o se faʻamaoniga manino o lena mea.

Itulagi 2018 2019 2020 2021 2022 5-Tausaga Ave.GDP%
Lalolagi 3.6 2.9 -3.1 6.1 3.6 2.6
tamaoaiga maualuga 2.3 1.7 -4.5 5.2 3.3 1.6
Eria Euro 1.8 1.6 -6.4 5.3 2.8 1.0
Malosiaga maualuluga (G7) 2.1 1.6 -4.9 5.1 3.2 1.4
Tamaoaiga maualuga e le aofia ai le G7 ma le eria euro) 2.8 2.0 -1.8 5.0 3.1 2.2
Iuni a Europa 2.2 2.0 -5.9 5.4 2.9 1.3
O maketi o lo'o tula'i mai ma atunu'u tau atia'e 4.6 3.7 -2.0 6.8 3.8 3.4
Taupulega o Malo Tutoatasi 6.4 5.3 -0.8 7.3 5.4 4.7
Tulai mai ma atinaʻe Europa 3.4 2.5 -1.8 6.7 -2.9 1.6
ASEAN-5 5.4 4.9 -3.4 3.4 5.3 3.1
Amerika Latina ma le Caribbean 1.2 0.1 -7.0 6.8 2.5 0.7
Sasa'e Tutotonu ma Asia Tutotonu 2.7 2.2 -2.9 5.7 4.6 2.4
Aferika i Sahara 3.3 3.1 -1.7 4.5 3.8 2.6

Taimi meli: Sep-14-2022