Unatoč nesretnim događajima, globalni agrobiznis ostaje otporan - što je dobro, jer cijeli svijet treba hranu.

Savršena oluja pogodila je globalno poljoprivredno tržište ove godine — ili, na nekim mjestima, savršena suša.Rat u Ukrajini;globalni poremećaji ponude nakon pandemije;rekordne suše u Europi i Kini;mraz u Brazilu;uragan Ian na Floridi;i neobično jake kiše i poplave u Indiji, Pakistanu i Australiji zajedno 2022. kako bi se testirale granice trenutne proizvodnje i maloprodajnog lanca zaliha hrane.

"Nekoliko je problema utjecalo na opskrbu, ali tri godine La Niñe i rat u Ukrajini dva su glavna čimbenika", kaže Carlos Mera Arzeno, voditelj istraživanja tržišta poljoprivrednih proizvoda u Rabobanku.

Sadašnji izazovi dodatno opterećuju ionako napeto tržište.Godine 2012. Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) procijenila je da ćemo do 2050. trebati povećati proizvodnju hrane za 60% na temelju uobičajenog scenarija."Globalno tržište hrane suočava se s izazovom prehrane rastuće populacije, koja bi do 2050. trebala dosegnuti 10 milijardi ljudi. To nije trivijalan zadatak", objašnjava Christiane Assis, direktorica odnosa s investitorima u tvrtki za preradu hrane JBS.

FAO-ov referentni indeks cijena hrane pokazuje da su cijene hrane porasle od srpnja 2020. do veljače ove godine najbržim tempom u desetljeću zbog sve slabijih zaliha, posebno na tržištima pšenice i kukuruza.

Ali kako se čini da je širenje zemljišta pod usjevima u Latinskoj Americi kratkoročno glavna oklada na tržištu, širi izazovi za industriju zahtijevat će mnogo dublje promjene u globalnom lancu proizvodnje hrane.

“Kratkoročno, očekuje se da će prehrambena industrija relativno dobro prebroditi svaku recesiju.Međutim, gledajući dalje, glavni izazov bit će doprinijeti utrci za neto nultu emisiju ugljika, gdje promjene na razini farmi mogu odvojiti ugljik i imati pozitivan učinak,” kaže Arzeno.“Hrana je već dugo dio problema;ali u mnogim slučajevima može postati dio rješenja”, zaključuje.